Iako smo započeli u šaljivom tonu, ovaj foto-report zapravo je vrlo ozbiljan, a posebice će biti zanimljiv strastvenim zaljubljenicima u meteorologiju i fotografiju. No, na samom početku da se dogovorimo oko jedne stvari. Sadržaj priloga nije dozvoljeno prenositi bez navođenja izvora i linka prema našim stranicama. Također, nije dozvoljeno sa slika uklanjati natpis "www.infoadriatic.com". Hvala na razumijevanju. Više: Copyright.

Svakoga od nas probudio je udar groma u mrkloj noći. I to ne jednom, već više puta. No tada bi se obično u polusnu okrenuli na drugu stranu i zavukli glavu dublje pod jastuk. Lovac na munje, pak, posebno je osjetljiv na ovaj zvuk; on čuje grmljavinu u daljini, a ona je signal za ustajanje i akciju, bez obzira na doba dana ili noći. Ako je nevrijeme pred vratima, uzima foto-aparat, stalak i kabanicu i odlazi na unaprijed definiranu osmatračnicu (koja u nuždi može biti i vlastiti otvoreni prozor). Ukoliko nevrijeme tek dolazi, za pola sata ili sutradan, lovac na munje pomno proučava satelitske snimke i sinoptičke karte, nastojeći utvrditi trenutak i mjesto nevremena te da li će doći do razvoja naoblake i naravno da li će biti munja. U tome mu uvelike pomažu infracrvene i radarske snimke te indeksi energetske vrijednosti (CAPE) i stabilnosti zraka (Lifted Index), dostupni na Internetu. Gornja animacija, izrađena na osnovu satelitskih snimaka EUMETSAT, uvertira je u sljedeću fotografiju.

U noći sa 20. na 21. kolovoza 2006. premještanje zapadne ciklone nad toplim Jadranom i Dalmacijom pogodovalo je stvaranju olujnih oblaka kumulonimbusa koji su svoj elektricitet praznili međusobno ili sa zemljom, proizvodeći veličanstvene munje. Razgranata munja na slici, trofej svakog lovca na munje, snimljena je u 04:30h nad južnim Šibenikom, od objektiva udaljena nepuni kilometar.

25. kolovoza 2006., u 06:30h, nad Zadrom je formiran kumulonimbus gdje su snimci svjetlosne aktivnosti UQAM-Montreal Weather Centre bilježili munje visoke frekvencije (oko 300 munja u pola sata). Nošena sjeverozapadnim vjetrom, bilo je jasno da će se ova naoblaka nadviti nad Šibenikom.

Na slici je vidljiv kanal sv. Ante, tvrđava sv. Nikole, kupola katedrale sv. Jakova te tvrđava sv. Mihovila (poznata i kao tvrđava sv. Ane). Dakako i munja, sa svojim početkom i krajem. A na sljedećoj slici bolje je vidljiv njen kraj. Udar je to bio u more između Jadrije i Prvića, u 07:30h, dvije nautičke milje od objektiva.

Kao što kaže Superman, osim meteorologije lovac na munje mora se kužiti i u fotografiju. Svako noćno snimanje podrazumijeva dugu ekspoziciju, kako bi što više svjetlosti ostalo zabilježeno na filmu (tj. na čipu). A u takvim uvjetima nužan je stalak. To se posebice odnosi na snimanje munja, jer tada blendu držimo otvorenom 15 i više sekundi, ovisno o okolnim objektima i izvorima svjetlosti, a što valja utvrditi eksperimentalno (zato na mjesto snimanja munja treba doći na vrijeme i napraviti nekoliko probnih snimaka). Svi bolji foto-aparati raspolažu M-načinom rada (ručno podešavanje parametara) u kojem se definira dužina otvora blende (npr. 15 sekundi) i veličina otvora blende (npr. 4; manja F-vrijednost znači veći otvor blende i deblju munju, a veća F-vrijednost znači manji otvor blende i tanju munju). ISO-vrijednost je bolja manja (npr. 80) radi manjeg šuma. Budući da je mrak (ili sumrak) aparat neće moći izoštriti sliku (naročito ne munju koje nema) pa je stoga potrebno prethodno ručno izoštriti sliku na beskonačnost. Iako je, dakako, cilj što više se približiti mjestu gdje će bljesnuti munja. Zumiranje nije preporučljivo iz najmanje dva razloga. Prvo, nikad ne znamo gdje će se točno pojaviti munja pa je dobro rabiti najširi kut, kao i najveću rezoluciju, jer ako se munja pojavi u nekom manjem dijelu slike (a vrlo je zanimljiva) tada možemo izrezati taj dio slike kao konačnu fotografiju (što ne bismo mogli da smo snimali u maloj rezoluciji). Radi toga su potrebne kartice velikoga kapaciteta, naročito za dnevno snimanje munja (o čemu će više riječi biti kasnije). Drugi razlog je taj što smo, znači, daleko od kumulonimbusa koji prazni svoj naboj i moramo mu se približiti, ako uistinu želimo uslikati munju koja će djelovati očaravajuće i sablasno.

U trenutku dolaska i nadvijanja naoblake, naglo dolazi i vjetar radi čega je poželjno da stativ bude stabilan i robustan, a moguće je na njegove krakove postaviti i ploču-uteg. Blic, naravno, nema svrhu i valja ga ugasiti. Time se štede baterije i povećava brzina novog okidanja (također, nikome ne odajemo svoj položaj). Dobro je ponijeti kabanicu i vodootpornu torbu za opremu. Automobil u blizini vrlo je poželjan da se možemo skloniti od naglog pljuska (pri čemu snimanje više nije moguće, čak i sa kućištem za podvodno snimanje, zbog slabe vidljivosti i kapljica koje se stalno lijepe za objektiv). Osim toga, u slučaju iznimne blizine munja, u automobilu smo kao u Faradayevom kavezu (dobro zaštićeni od udara groma). Ukoliko smo dio puta pješačili, dobro je biti u blizini (ali ne neposrednoj!) dizalice, odašiljača, vjetrenjače, dalekovodnog stupa, jer je vjerojatnije da će grom udariti u njih. Kišobran je beskoristan. Na sljedećoj slici vidljiva je baza razvijenog Cb-a (kumulonimbusa) prepoznatljiva po grudama (mamatusima) - indikatorima vrlo jake nestabilnosti i turbulencije.

Dnevno fotografiranje munja, druga je priča. S tim u vezi moramo reći jednu pesimističnu činjenicu, a to je da je uloviti veličanstvenu dnevnu munju zapravo nemoguća misija (koja je Tomu Cruiseu pa tako i nama, a vjerujemo i vama, ipak uspjela). Iako poznavanje meteorologije daje mogućnost pozicioniranja ispred epicentra fronte i time povećava vjerojatnost lovine, glavni problem je zapravo u tome što ekspozicija (dužina otvora blende) ne smije biti velika, jer će slika biti preeksponirana (preosvijetljena). Dok smo noću blendu držali otvorenom 15 sekundi, danju ona može biti otvorena najviše pola sekunde, a najčešće desetinku sekunde i manje. U toj desetinci sekunde trebala bi sijevnuti veličanstvena munja. To je moguće, ukoliko munje stalno sijevaju (na dobrom smo mjestu i u dobro vrijeme) i ako je sustav uzastopnog okidanja dovoljno brz. Naime, svi bolji foto-aparati imaju mogućnost uzastopnog okidanja. Ali nakon nekoliko uzastopnih snimaka visoke rezolucije, aparat prekida sa radom kako bi slike pospremio na karticu, te je onda opet spreman za novo uzastopno okidanje. Na taj način, jedan lov na dnevne munje može odnijeti 700, 800 i više fotografija visoke rezolucije, a na kojima nije snimljena veličanstvena munja. Da stvar bude gora, veličanstvenih munja je bilo, ali u vrijeme dok se aparat rekuperirao ili pospremao slike. No uza sve to, za veličanstvenu fotografiju treba biti uporan i nikada ne odustajati. Jer, kako kaže Ivan Zitek, uspjeh je stvar nastavljanja nakon što svi drugi odustanu. F-vrijednost (veličina otvora blende) za dnevno snimanje mora biti najveća moguća kako bi dužina otvora blende mogla biti što veća. Također, dobro bi bilo nabaviti (autor ovog teksta to još nije uspio nabaviti; ako tko uspije neka se javi) sunčane naočale za foto-aparat ;-) Naime, filter za objektiv koji će smanjiti razinu osvijetljenja i time omogućiti dužu ekspoziciju. Ovo je vrlo jednostavna stvar, a nema je u prodaji. Valjda zato što to treba samo lovcima na munje. Postoji još jedan način snimanja dnevnih munja. To je video-snimanje. Svi bolji foto-aparati mogu ostvariti i video-zapis iz kojeg se kasnije izdvoje samo one slike sa veličanstvenom munjom. Razlog radi kojeg ovo pada u drugi, treći, deseti plan jeste taj što je rezolucija ovog zapisa samo 320x240, odnosno 640x480px kod boljih modela. A to nije dovoljno za imalo ozbiljniju reprodukciju niti za izrezivanje detalja.

I na samom kraju ove reportaže jedan savjet mladim lovcima: što manje obrade u Photoshopu to bolje. Jer ako je nebo tamno-sivo, onda neka takvo i ostane. Ako munja isijava svijetlo-ružičastu ili plavičastu svjetlost, šteta je pretvoriti je u rozu ili ljubičastu. Ako se foto-aparat zatresao ili je munja izvan fokusa, rješenje nije Unsharp Mask, već iščekivanje novih munja. Gornja slika je lijepa, ali boje nisu prirodne. Sviđalo se to nama ili ne, sitne munje i bljeskovi u daljini, također su izašli iz mode.